Mosquées ● St-Pierre

Mosquées  ● St-Pierre
Musulmans.

La plupart des grandes villes possèdent une mosquée. La fête d'Abraham rite religieux islamique et tradition culturelle réunionnaise, 500 taureaux sacrifiés, égorgés vivants en trois jours, dix millions de francs de transactions économiques, remis en cause par les lois sanitaires


(Photo: Mosquée Atyaboul Massadjid)

# Posté le lundi 07 août 2006 12:23

Modifié le lundi 07 août 2006 12:35

Temple Chinois ● Saint Pierre

Temple Chinois ●  Saint Pierre
Bouddhistes

Le Bouddhisme est pratiqué par la communau chinoise, la croyance en cette religion est devenue une tradition. Nombreux sont les chinois qui sont devenus Catholiques. Vous trouverez dans l'île de beaux temples.

# Posté le lundi 07 août 2006 12:20

Modifié le lundi 07 août 2006 12:36

Temple Hindou ● Saint Pierre

Temple Hindou ●  Saint Pierre
Hindouistes


Les réunionnais d'origine sud-indienne ont conservé les pratiques religieuses de leurs ancêtres. Les hindous pratiquent librement leur religion, les grandes fêtes traditionnelles sont très suivies : Dipavali, fête de la lumière, octobre ou novembre. Cavadee, durant lequel les pénitents se percent les joues avec des épingles d'argent. Teemeedee, marche sur le feu, après un carême de dix sept jours, les pénitents en transe marchent sur un tapis de braises.

# Posté le lundi 07 août 2006 12:19

Modifié le lundi 07 août 2006 12:37

Magie de l Ile ● Couché de Soleil

Magie de l Ile ●  Couché de Soleil

# Posté le lundi 07 août 2006 12:16

La Réunion vue du ciel

La Réunion vue du ciel
.





.DEKLARASYON INIVERSEL BANN DRWA DOMOUN.




.POREZON:.

•Porézon tout domoun si la tèr néna zot dini, néna minm drwa , sa in nafèr i zwé pa ansanm sa , saminm zèrm la libèr , la zistis , la dan lo monn .
•P
orézon , sof té i kopa , sof té i kras si bann drwa domoun , la fine èspas in bonbarbari i vol konsyans limani; épi konm i sobat po in monn plis méyèr , ousa tout moun nora lo drwa ko aou , krwa aou , sar lib povréman , in monn ousa nora pi la térèr , nora pi la mizèr , akoz saminm minm domoun i rod avantout ;
•Porézon lé kapital in pouvwarmokratik i protèz bann drwa domoun , po pa lé blizévolté kont la tirani , kont loprésyon ;
•Porézon lé kapital ankouraz bann nasyon dalone-daloné ;
•Porézon sèrman bann pèp " Lantant bann nasyon ansanm " la arkri ankor inkou for minm bann drwa domoun nana danblé , la ardi la fwa zot nana dann dinité épi valèr in moun , dann légali bann drwa fanm-lo zonm , konm zot la di zot lé paré po pous lo progré sosyal , épi pou kondisyon d vi plis yèr ; tousala dann in libèrtoultan pli gran ;
•Porézon tout bann zéta dann " Lantant bann nasyon ansanm " , épi lo gran zangoun " Lantan bann nasyon " li minm , zot la pran langazman , zot la donn parol vèy podvré si res bann drwa domoun , épisa vèy podvré si bann lirté i giny pa sanpa ;
Porézon inportan vèypakoman , tout néna in minm manir war dési kèstyon bann drwa èk lirté .




.•Sa in manirviv tout bann pèp , tout bann nasyon , wa fé tout zot kapab po ariv ansanm . Konmsa , konm tout moun , konm ninportékèl lèz la sosyété nora déklarasyon-la dan zot koko , zot wa tasmanir i réspèk bann drwa èk bann lir lé ékri anndan-la ; posa zot wa pous dési lansinyman èk lédikasyon . tilanp , zot wa tasmanir osi trouv bann régloman ,nasyonal aou, intèrnasyonal aou , pouk i arkoné épi i aplik bann drwa sanm bann libèrté-la , anparmi bann popilasyon bann zéta lé dann
"" Lantant bann nasyon ansanm "" , sansa sad bann téritwar lé ankor sou kontrol .

.•●gloman 01●•. :
An drwa konm an dinité , tout moun i é lib , égal-égal , napwin inn plis lot .Konm tout moun na inn konsyans , na la zizot dan la tèt , i giny viv anfrèr si la r .

.•● Règolman 02 ●•.:
- Kiswa kèstyon la ras , la koulèr la po ,° kiswa fiy zistwar garson-fi, ° kiswa kèstyon lang , rolizyon , ° kiswa out zopinyon si la politik , si la rolizyon , ° kiswa out ran sosyal , out fortine , ° kiswa out nasyon , ° sof ousa ou lé , sof ninportékèl sityasyon ou dodan alors , niportaki i pé févalwar bann drwa èk bann libèrté lé ékri dann klarasyon-la ; sankonté napwin po fé dirans lon out péi , sansa out téritwar lé si ou lé sa ( si lo plan la lwa aou lapolitik aou , si lo plan intèrnasyonal aou ),
t
ousala kanminm out péi sansa out ritwar lé indépandan ali , lé ankor sou la lwa innot péi ali , napwin son lotonomi , sansa napwin ankor tout son dèstin dann son min .

. Règloman 03 .:
I rèspèk la vi , la libèrté , i asir la sékirité pèrsonèl tout domoun.

. Règloman 04 . :
I tyinbo pa pèrsonn sou lo zouk lèsklavaz , i fé pa lo syin sanm pèrsonn ; lèsklavaz , trafik bann zèsklav lé intèrdi sou ninportékèl form sa i pé pran.


.•●gloman 05 ●•. :
I tortir parsonn , i maltrèt pa pèrsonn , i rabès pa li dan son dinidomoun. Tout kalikondanasyon , tout kalité trètman lé kriyèl , inimin , i dézonor lo moun , tousala intèrdi.

. Règloman 06 . :
Ninportousa li lé , tout moun na lo drwa défann ali dovan la zistis.

.•● Règloman 07 ●•. :
Na in l lwa po tout ; napwin po prorans ; la lwa i protèz tout moun pay dann tout zafèr i agard klarasyon inivèrsèl bann drwa domoun .

. Règloman 08 . :
tout moun na drwa ral zafèr tribinal po défann son ka si li éstim la abiz dési li, si i réspèk pa bann drwa èk bann libèrté lé dann déklarasyon " Lantant bann nasyon ansanm " .

. Règloman 09 •. :
I pa arèt in moun , fout ali fout ali la zol sansa èkzil ali , si la pa ziz ali avan .

. Règloman 10 .:
tout moun na drwa défann ali dovan in tribinal lé zis , i prann pa parti pa plis po inn po lot . Napwin dé pwa dé mézir. Tribinal i dwa di si ou lé koupab ou pa , i dwa dit si lakizasyon i ténir dobout ou pa .

.•● Règloman 11 ●•. :
Si i
akiz in moun , li lé inosan tank napwin la prèv li lé koupab ; prosé lé piblik ; i garanti ali tout moyin po prépar son défans . I kondane pa in moun po, in zafèr lo drwa nasyonal sansa intèrnasyonal té intèrdi pa dann tan lo zafèr la éspasé , la pinn wa kondane ali sar pa zamé pli for sad té prévi dann tan la .

. Règloman 12 . :
La vi privé in moun lé garanti . Napwin lo drwa tous son fami , son kaz , son kouryé , son lonèr sansa son répitasyon . I tous pa la vi privé in moun ninportkoman si napwin in lésépasé , in lotorizasyon la lwa . La lwa i dwa défann ninportkisa kont tout kalité zabi konmsa la .

.•● Règloman 13 ●•. :
A - Tout moun na drwa alé ou li vé , res ousa livé dann son i .
B - Tout moun na drwa kit ninportl péi , minm lésyinn , épi arvnir dann son i ali .

. Règloman 14 . :
A - Si in moun lé maltrété , lé pèrsékité , li na drwa domann lazil dann dot péi .
B - Apark li la komi in krim drwa komin sansa kèksoz i sava kont bann prinsip déklarasyon bann drwa domoun .

.•● Règloman 15 ●•.:
A - Tout domoun na drwa awar in nasyonalité .
B - San zizman , napwin lo drwa artir in moun son nasyonalité ; i pé pa anpès ali sanz nasyonali kan li vé .

.• Règloman 16 . :
A - Ariv laz kit papa momon , lo zom konm fanm , ninpotékèl koulèr , ninportékèl rolizyon , na lo drwa maryé , pran ménaz , in fami . Zot néna minm drwa dési styon maryaz , sa , toultan zot i viv ansanm , sa , minm mandréman zot divors .
B - I maryé pa si inn dann lé dé la pa donn son lakor.
C - La fami i artonm soubasman la sosyété konm gouvèrnman i dwa protèz ali .

.•● Règloman 17 ●•. :
A - Tout domoun , kiswa tousèl , kiswa an bann , na drwa pod kèksoz .
B - San zizman , napwin drwa artir in moun sak lé ali , sak lé son propriyété .

. Règloman 18 . :
Tout moun lé lib pans konm li vé ; désid konm li vé . Li lé lib sanz son rolizyon , sanz son manyèrwar kan li vé ; li lé lib pratik son rolizyon , défann son manyèrwar sontousèl sansa an bann , kiswa an piblik , kiswa an privé ; li lé lib fé lamontraz konm li vé .

.•●gloman 19 ●•. : Toulmoun lé lib pansé épi di sak li , li lib son zopinyon . Li na drwa rodé , gin , propabann zinformasyon èk zininportousa ; napwin drwa rod lo bout èk li nonpli po sa .

. Règloman 20 .:
A - Toulmoun na lo drwa réini azot , fé lantant si lé pa po sinm dézord .
B - I pé pa obliz pèrsonn rant dann in lantant si li vé pa .

.•● Règloman 21 ●•. :
A - Toulmoun na lo drwa rant anpar dann dirèksyon bann zafèr piblik son péi , kiswa an pèrsonn , kiswa li swazi son bann roprézantan an tout libèrté .
B - Tout moun i pé nir fonksyonèr son péi dann minm kondisyonégal égal po tout .
C - Volonté lo pèp i fé lo pouwar . Lo pèp i di son volonté , kiswa dann zéléksyon lé lib , lé onèt i éspas toultant dann in minm koupdétan , ousa lo vot lé sékré , lé rouvèr po tout ; kiswa par innot moyin soman ousa lo vot lé lib minm , ousa napwin la frod .

.• Règloman 22 •.:
Tout moun , konm li viv an sosyèté , li na drwa la sékirité sosyal . Sa lé po satisr omyé bann drwa ékonomik , sosyal kiltirèl in moun na bézwin po son dinité , po li dévlop son kisalilé , po li viv son kalité , tousa gras solidarité nasyonal épi kopérasyon intèrnasyonal , sélon kapasité lorganizasyon épi risès sak péi néna .

.•● Règloman 23 ●•. :
A - Tout moun na drwa giny in travay , swazi travay li vé , fé son travay dann bon kondisyon épi awar in protèksyon kont somaz .
B - Tout moun na drwa giny minm pèy po in minm travay , san fé proférans po pèrsonn .
C- Ninportkisa i travay , na drwa i pèy ali konm i fo pouk li giny nouri son fami dann la dinité ,èk anplis dot zavantaz sosyal si lé posib doné.
D- Tout moun na drwa mont sindika po défann zot zintéré .

. Règloman 24 . :
Tout moun na drwa giny ropo , awar pastan . Lo tan travay na son limit lé rézonab . Tout moun na drwa giny zot konzé péyé apré in koupdétan d travay .

.•● Règloman 25 ●•.:
A- Tout moun na drwa ariv trap in sèrtin nivodvi ,kansréti po li giny sony son fami , awar inn ti byin-nèt sirtou kèstyon manzé, linz , la kaz , la santé épi osi bann sèrvis sosyal . Tout moun na drwa giny zalokasyon po somaz , po linvalidité , po la maladi, po la mor byinsir po la vyéyès sansa ankak ou napi moyin po viv alork la pa ou lotèr .

.•●gloman 26 •. :
A- Lédikasyon-la , sa, toulmoun na lo drwa giny sa . Bann tikol i dwa èt gratwit . Promyédébi , kol obligatwar . Lansinymanknik , profésyonèl , i fo sa lé zénéral partout . i fo tousak i , i giny rant po fé zétid pou dann lo minm kondisyon parèy po tout , prorata kapab zot néna .
B- Lédikasyon i dwa rod fé pèt anfr lo kisali in moun , po ranforsi lospé bann drwa domoun èk bann libèrté i giny pa sanpa . Sa i dwa èd domoun konprann azot plis rant zot , sa i dwa grandi la torans , èk lamit rant bann nasyon , rant bann group pa minm kali nasyon , lé pa minm rolizyon ; sa i dwa aminn anou i dévlop , i propaz tout kalité bouzé la " Lantant bann nasyon ansanm" i sid po fé.
C- Bann paran , avan ninportaki na drwa swazi lédikasyon zot i vé po zot zanfan , manyèr sony azot tousala .

.•● Règloman 27 ●•. :
A- Ninportaki na-drwa partaz konm li vé la vi kiltirèl son bann ali ; na drwa profit tout kalité zarlor kiltirèl néna dann la vi ;: na drwa fé lo pé li giny po fé avans la syans épi anminmtan profit tout bann byinfé sa i raport ali .
B- Sakinn na drwa i protèz son bann zintéré , ( moral aou , matèryèl aou ) son travay syantifik , litérèr sansa artistik .

. Règloman 28 . :
Toulmoun na intéré néna in bon léspri lantant rant tout bann nasyon pouk sak lé ékri dann déklarasyon-la i ariv o bou povréman .

.•●Règloman 29 ●•. :
A- Sakinn i rès a rodowar lo sosyété li lé dodan ; sa i anpès pa , li pé dévlop son kisalilé ziskobout dann rèspé tout domoun .
B- Po tout bann drwa èk libèrté aryink la lwa i pé di po sakinn , ousa sa i komans ousa i fini ; konmsa bann drwa èk bann libèrté lézot nana lé rokoni osi . Konmsa osi , tout i roulron konm i fo koté moral aou , koté byin-nèt tout domoun tousa dann sosyété démokratik .
C- Tout bann drwa èk libèrté - la , zamé sa wa ansèrv po mars kont lo pokosa épi lo bann prinsip " Lantant bann nasyon ansanm " .

. Règloman 30 .:
Tousak nana dann déklarasyon -la , napwin inn i pé ansèrv sa konmsi sa i donn in léta , in bann domoun , sansa in moun sontousèl , lo drwa fé lo pliti kèksoz po touf bann drwa èk bann libèrté-la .



●AOUT 1789 : Lasanblé volisyonèr la Frans i vot bann drwa domoun èk bann drwa sitwayin . Dann promyé gloman minm i lès la port rouvèr po kolonialis kontin lésklavaz : I otoriz i fédistinksyon rant domoun si litilité piblik i obliz..
●FEVRIYE 1794 : An frans " la konstitisyon" i vot dorénavan apartir nora pi lésklavaz . Isi lanyon zorèy koson dann marmit pwa . Ziska 1848 sabouk i klak minm .
●ZILYE 1817 : I intèrdi la trèt . Isi la kal bato i dévid minm karkézon zésklav . Langazman i tomn konm lésklavaz dégi .
DESANM 1848 : déklarasyon inivèrsèl bann draw domoun i aminn inn ti lespwar : fini ék la gèr , fini ék la mir , viv la libèrté .
1989 : I t lo désanzan la révolisyon la Frans . Isi Lanyon ni viv in fotrin dévlopman : Somaz an poundiak , lanalfabétis an pagay , lasistans : saminm lo ronm la vi, lavnir bann zinn ousa ?

# Posté le lundi 07 août 2006 12:14

Modifié le vendredi 01 septembre 2006 14:39

Habitations ● Case Creole

Habitations ● Case Creole

# Posté le lundi 07 août 2006 12:13

Poeme de Charles Baudelaire,Les Fleurs du mal,"A une Malbaraise"

Tes pieds aussi fins que tes mains, et ta hanche
Est large à faire envie à la plus belle blanche ;
A l'artiste pensif ton corps est doux et cher ;
Tes grands yeux de velours sont plus noirs que ta chair.

Aux pays chauds et bleuston Dieu t'a fait naître,
T
a tâche est d'allumer la pipe de ton maître,
De
pourvoir les flacons d'eaux fraîches et d'odeurs,
De chasser loin du lit les moustiques rôdeurs,
Et, dès que le matin fait chanter les platanes,
D'acheter au bazar ananas et bananes.
Tout le jour, où tu veux, tu nes tes pieds nus
Et fredonnes tout bas de vieux airs inconnus ;
Et quand descend le soir au manteau d'écarlate,
Tu poses doucement ton corps sur une natte,
tes rêves flottants sont pleins de colibris,
Et toujours, comme toi, gracieux et fleuris.

Pourquoi, l'heureuse enfant, veux-tu voir notre France,
Ce pays trop peup que fauche la souffrance,
Et, confiant ta vie aux bras forts des marins,
Faire de grands adieux à tes chers tamarins ?
Toi, vêtue à moitié de mousselines frêles,
F
rissonnante là-bas sous la neige et les grêles,
Comme tu pleurerais tes loisirs doux et francs,
Si
le corset brutal emprisonnant tes flancs,
I
l te fallait glaner ton souper dans nos fanges
Et vendre le parfum de tes charmes étranges,
L'
½il pensif, et suivant, dans nos sales brouillards,
Des cocotiers absents les fantômes épars
Poeme de Charles Baudelaire,Les Fleurs du mal,"A une Malbaraise"

# Posté le lundi 07 août 2006 12:08

Etang Salé ● Le "Gouffre"

Voici une photo ke g prise (g du escaladé les rocher lol) à Etang Salé:C l endroit kon appelle le "gouffre" qui est en fait une faille de la falaise de basalte,ou les vagues s engouffrent et remontent de façon spectaculaire
Etang Salé ●  Le "Gouffre"

# Posté le lundi 07 août 2006 12:01

Commune ● Saint Denis. Chef lieu

Commune ●  Saint Denis. Chef lieu
.



__|__________________|__
¯¯|¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯|¯¯

Saint Denis

__|__________________|__
¯¯|¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯¯|¯¯


■■

Saint-Denis a été fondé en 1669 par le gouverneur Regnault. La ville doit son nom à la rivière Saint-Denis, sur les rives de laquelle elle a été édifiée. En 1738, le gouverneur Mahé de la Bourdonnais en fait la capitale de l'île. La cité est défendue par quelques batteries de canons et elle se développe peu à peu. En 1743, on y construit la première église et le palais du gouverneur (actuelle préfecture); en 1770, le chevalier Banks, arpenteur du Roy, dessine les plans de la ville. en 1790, la cité prend le titre de commune.
La Capitale de l'île. 14 279 hectares entre mer et montagne, la plus grande ville de l'Outre-Mer, 132 000 habitants en 1999.


(Photo: Le Barachois)





■■

# Posté le lundi 07 août 2006 11:49