.
.•●DEKLARASYON INIVERSEL BANN DRWA DOMOUN●•.
.•●POREZON:●•.
•Porézon tout domoun si la tèr néna zot dinité , néna minm drwa , sa in nafèr i zwé pa ansanm sa , saminm zèrm la libèrté , la zistis , la pé dan lo monn .
•Porézon , sof té i koné pa , sof té i kras si bann drwa domoun , la fine èspas in bonpé barbari i révol konsyans limanité ; épi konm i sobat po in monn plis méyèr , ousa tout moun nora lo drwa kozé aou , krwa aou , sar lib povréman , in monn ousa nora pi la térèr , nora pi la mizèr , akoz saminm minm domoun i rod avantout ;
•Porézon lé kapital in pouvwar démokratik i protèz bann drwa domoun , po pa lé blizé révolté kont la tirani , kont loprésyon ;
•Porézon lé kapital ankouraz bann nasyon dalone-daloné ;
•Porézon sèrman bann pèp " Lantant bann nasyon ansanm " la arkri ankor inkou for minm bann drwa domoun nana danblé , la ardi la fwa zot nana dann dinité épi valèr in moun , dann légalité bann drwa fanm-lo zonm , konm zot la di zot lé paré po pous lo progré sosyal , épi pou kondisyon d vi plis méyèr ; tousala dann in libèrté toultan pli gran ;
•Porézon tout bann zéta lé dann " Lantant bann nasyon ansanm " , épi lo gran zangoun " Lantan bann nasyon " li minm , zot la pran langazman , zot la donn parol vèy podvré si respé bann drwa domoun , épisa vèy podvré si bann libèrté i giny pa sanpasé ;
Porézon lé inportan vèypakoman , tout néna in minm manir war dési kèstyon bann drwa èk libèrté .
.•●Sa in manirviv tout bann pèp , tout bann nasyon , wa fé tout zot kapab po ariv ansanm . Konmsa , konm tout moun , konm ninportékèl lèz la sosyété nora déklarasyon-la dan zot koko , zot wa tasmanir i réspèk bann drwa èk bann libèrté lé ékri anndan-la ; posa zot wa pous dési lansinyman èk lédikasyon . tilanp , zot wa tasmanir osi trouv bann régloman ,nasyonal aou, intèrnasyonal aou , pouk i arkoné épi i aplik bann drwa sanm bann libèrté-la , anparmi bann popilasyon bann zéta lé dann
"" Lantant bann nasyon ansanm "" , sansa sad bann téritwar lé ankor sou kontrol .
.•●Règloman 01●•. :
An drwa konm an dinité , tout moun i éné lib , égal-égal , napwin inn plis lot .Konm tout moun na inn konsyans , na la zizot dan la tèt , i giny viv anfrèr si la tèr .
.•● Règolman 02 ●•.:
- Kiswa kèstyon la ras , la koulèr la po ,° kiswa fiy zistwar garson-fi, ° kiswa kèstyon lang , rolizyon , ° kiswa out zopinyon si la politik , si la rolizyon , ° kiswa out ran sosyal , out fortine , ° kiswa out nasyon , ° sof ousa ou lé né , sof ninportékèl sityasyon ou lé dodan alors , niportaki i pé févalwar bann drwa èk bann libèrté lé ékri dann déklarasyon-la ; sankonté napwin po fé diférans sélon out péi , sansa out téritwar lé si ou lé sa ( si lo plan la lwa aou lapolitik aou , si lo plan intèrnasyonal aou ),
tousala kanminm out péi sansa out téritwar lé indépandan ali , lé ankor sou la lwa innot péi ali , napwin son lotonomi , sansa napwin ankor tout son dèstin dann son min .
.•● Règloman 03 ●•.:
I rèspèk la vi , la libèrté , i asir la sékirité pèrsonèl tout domoun.
.•● Règloman 04 ●•. :
I tyinbo pa pèrsonn sou lo zouk lèsklavaz , i fé pa lo syin sanm pèrsonn ; lèsklavaz , trafik bann zèsklav lé intèrdi sou ninportékèl form sa i pé pran.
.•● Règloman 05 ●•. :
I tortir pa pèrsonn , i maltrèt pa pèrsonn , i rabès pa li dan son dinité domoun. Tout kalité kondanasyon , tout kalité trètman lé kriyèl , lé inimin , i dézonor lo moun , tousala lé intèrdi.
.•● Règloman 06 ●•. :
Ninportousa li lé , tout moun na lo drwa défann ali dovan la zistis.
.•● Règloman 07 ●•. :
Na in sèl lwa po tout ; napwin po fé proférans ; la lwa i protèz tout moun parèy dann tout zafèr i agard déklarasyon inivèrsèl bann drwa domoun .
.•● Règloman 08 ●•. :
tout moun na drwa ral zafèr tribinal po défann son ka si li éstim la abiz dési li, si i réspèk pa bann drwa èk bann libèrté lé dann déklarasyon " Lantant bann nasyon ansanm " .
.•● Règloman 09 ●•. :
I pé pa arèt in moun , fout ali fout ali la zol sansa èkzil ali , si la pa ziz ali avan .
.•● Règloman 10 ●•.:
tout moun na drwa défann ali dovan in tribinal lé zis , i prann pa parti pa plis po inn po lot . Napwin dé pwa dé mézir. Tribinal i dwa di si ou lé koupab ou pa , i dwa dit si lakizasyon i ténir dobout ou pa .
.•● Règloman 11 ●•. :
Si i akiz in moun , li lé inosan tank napwin la prèv li lé koupab ; prosé lé piblik ; i garanti ali tout moyin po prépar son défans . I kondane pa in moun po, in zafèr lo drwa nasyonal sansa intèrnasyonal té intèrdi pa dann tan lo zafèr la éspasé , la pinn wa kondane ali sar pa zamé pli for sad té prévi dann tan la .
.•● Règloman 12 ●•. :
La vi privé in moun lé garanti . Napwin lo drwa tous son fami , son kaz , son kouryé , son lonèr sansa son répitasyon . I tous pa la vi privé in moun ninportkoman si napwin in lésépasé , in lotorizasyon la lwa . La lwa i dwa défann ninportkisa kont tout kalité zabi konmsa la .
.•● Règloman 13 ●•. :
A - Tout moun na drwa alé ou li vé , res ousa livé dann son péi .
B - Tout moun na drwa kit ninportkèl péi , minm lésyinn , épi arvnir dann son péi ali .
.•● Règloman 14 ●•. :
A - Si in moun lé maltrété , lé pèrsékité , li na drwa domann lazil dann dot péi .
B - Apark li la komi in krim drwa komin sansa kèksoz i sava kont bann prinsip déklarasyon bann drwa domoun .
.•● Règloman 15 ●•.:
A - Tout domoun na drwa awar in nasyonalité .
B - San zizman , napwin lo drwa artir in moun son nasyonalité ; i pé pa anpès ali sanz nasyonalité kan li vé .
.•● Règloman 16 ●•. :
A - Ariv laz kit papa momon , lo zom konm fanm , ninpotékèl koulèr , ninportékèl rolizyon , na lo drwa maryé , pran ménaz , fé in fami . Zot néna minm drwa dési késtyon maryaz , sa , toultan zot i viv ansanm , sa , minm mandréman zot divors .
B - I maryé pa si inn dann lé dé la pa donn son lakor.
C - La fami i artonm soubasman la sosyété konm gouvèrnman i dwa protèz ali .
.•● Règloman 17 ●•. :
A - Tout domoun , kiswa tousèl , kiswa an bann , na drwa posèd kèksoz .
B - San zizman , napwin drwa artir in moun sak lé ali , sak lé son propriyété .
.•● Règloman 18 ●•. :
Tout moun lé lib pans konm li vé ; désid konm li vé . Li lé lib sanz son rolizyon , sanz son manyèrwar kan li vé ; li lé lib pratik son rolizyon , défann son manyèrwar sontousèl sansa an bann , kiswa an piblik , kiswa an privé ; li lé lib fé lamontraz konm li vé .
.•● Règloman 19 ●•. : Toulmoun lé lib pansé épi di sak li vé , li lé lib son zopinyon . Li na drwa rodé , ginyé , propazé bann zinformasyon èk zidé ninportousa ; napwin drwa rod lo bout èk li nonpli po sa .
.•● Règloman 20 ●•.:
A - Toulmoun na lo drwa réini azot , fé lantant si lé pa po sinm dézord .
B - I pé pa obliz pèrsonn rant dann in lantant si li vé pa .
.•● Règloman 21 ●•. :
A - Toulmoun na lo drwa rant anpar dann dirèksyon bann zafèr piblik son péi , kiswa an pèrsonn , kiswa li swazi son bann roprézantan an tout libèrté .
B - Tout moun i pé nir fonksyonèr son péi dann minm kondisyonégal égal po tout .
C - Volonté lo pèp i fé lo pouwar . Lo pèp i di son volonté , kiswa dann zéléksyon lé lib , lé onèt i éspas toultant dann in minm koupdétan , ousa lo vot lé sékré , lé rouvèr po tout ; kiswa par innot moyin soman ousa lo vot lé lib minm , ousa napwin la frod .
.•● Règloman 22 ●•.:
Tout moun , konm li viv an sosyèté , li na drwa la sékirité sosyal . Sa lé po satisfèr omyé bann drwa ékonomik , sosyal kiltirèl in moun na bézwin po son dinité , po li dévlop son kisalilé , po li viv son kalité , tousa gras solidarité nasyonal épi kopérasyon intèrnasyonal , sélon kapasité lorganizasyon épi risès sak péi néna .
.•● Règloman 23 ●•. :
A - Tout moun na drwa giny in travay , swazi travay li vé , fé son travay dann bon kondisyon épi awar in protèksyon kont somaz .
B - Tout moun na drwa giny minm pèy po in minm travay , san fé proférans po pèrsonn .
C- Ninportkisa i travay , na drwa i pèy ali konm i fo pouk li giny nouri son fami dann la dinité ,èk anplis dot zavantaz sosyal si lé posib doné.
D- Tout moun na drwa mont sindika po défann zot zintéré .
.•● Règloman 24 ●•. :
Tout moun na drwa giny ropo , awar pastan . Lo tan travay na son limit lé rézonab . Tout moun na drwa giny zot konzé péyé apré in koupdétan d travay .
.•● Règloman 25 ●•.:
A- Tout moun na drwa ariv trap in sèrtin nivodvi ,kansréti po li giny sony son fami , awar inn ti byin-nèt sirtou kèstyon manzé, linz , la kaz , la santé épi osi bann sèrvis sosyal . Tout moun na drwa giny zalokasyon po somaz , po linvalidité , po la maladi, po la mor byinsir po la vyéyès sansa ankak ou napi moyin po viv alork la pa ou lotèr .
.•● Règloman 26 ●•. :
A- Lédikasyon-la , sa, toulmoun na lo drwa giny sa . Bann ti lékol i dwa èt gratwit . Promyédébi , lékol lé obligatwar . Lansinyman tèknik , profésyonèl , i fo sa lé zénéral partout . i fo tousak i vé , i giny rant po fé zétid pousé dann lo minm kondisyon parèy po tout , prorata kapab zot néna .
B- Lédikasyon i dwa rod fé pèt anflèr lo kisalilé in moun , po ranforsi lo rèspé bann drwa domoun èk bann libèrté i giny pa sanpasé . Sa i dwa èd domoun konprann azot plis rant zot , sa i dwa fé grandi la tolérans , èk lamityé rant bann nasyon , rant bann group lé pa minm kalité nasyon , lé pa minm rolizyon ; sa i dwa aminn anou i dévlop , i propaz tout kalité bouzé la pé " Lantant bann nasyon ansanm" i désid po fé.
C- Bann paran , avan ninportaki na drwa swazi lédikasyon zot i vé po zot zanfan , manyèr sony azot tousala .
.•● Règloman 27 ●•. :
A- Ninportaki na-drwa partaz konm li vé la vi kiltirèl son bann ali ; na drwa profit tout kalité zarlor kiltirèl néna dann la vi ;: na drwa fé lo pé li giny po fé avans la syans épi anminmtan profit tout bann byinfé sa i raport ali .
B- Sakinn na drwa i protèz son bann zintéré , ( moral aou , matèryèl aou ) son travay syantifik , litérèr sansa artistik .
.•● Règloman 28 ●•. :
Toulmoun na intéré néna in bon léspri lantant rant tout bann nasyon pouk sak lé ékri dann déklarasyon-la i ariv o bou povréman .
.•●Règloman 29 ●•. :
A- Sakinn i rès a rodowar lo sosyété li lé dodan ; sa i anpès pa , li pé dévlop son kisalilé ziskobout dann rèspé tout domoun .
B- Po tout bann drwa èk libèrté aryink la lwa i pé di po sakinn , ousa sa i komans ousa i fini ; konmsa bann drwa èk bann libèrté lézot nana lé rokoni osi . Konmsa osi , tout i roulron konm i fo koté moral aou , koté byin-nèt tout domoun tousa dann sosyété démokratik .
C- Tout bann drwa èk libèrté - la , zamé sa wa ansèrv po mars kont lo pokosa épi lo bann prinsip " Lantant bann nasyon ansanm " .
.•● Règloman 30 ●•.:
Tousak nana dann déklarasyon -la , napwin inn i pé ansèrv sa konmsi sa i donn in léta , in bann domoun , sansa in moun sontousèl , lo drwa fé lo pliti kèksoz po touf bann drwa èk bann libèrté-la .
●AOUT 1789 : Lasanblé révolisyonèr la Frans i vot bann drwa domoun èk bann drwa sitwayin . Dann promyé règloman minm i lès la port rouvèr po kolonialis kontinyé lésklavaz : I otoriz i fédistinksyon rant domoun si litilité piblik i obliz..
●FEVRIYE 1794 : An frans " la konstitisyon" i vot dorénavan apartir nora pi lésklavaz . Isi larényon zorèy koson dann marmit pwa . Ziska 1848 sabouk i klak minm .
●ZILYE 1817 : I intèrdi la trèt . Isi la kal bato i dévid minm karkézon zésklav . Langazman i tomn konm lésklavaz dégizé .
●DESANM 1848 : déklarasyon inivèrsèl bann draw domoun i aminn inn ti lespwar : fini ék la gèr , fini ék la mizèr , viv la libèrté .
1989 : I fèt lo désanzan la révolisyon la Frans . Isi Larényon ni viv in fotrin dévlopman : Somaz an poundiak , lanalfabétis an pagay , lasistans : saminm lo ronm la vi, lavnir bann zinn ousa ?